Çerez Politikası

Bu internet sitesinde sizlere daha iyi hizmet sunulabilmesi için çerezler kullanılmaktadır. Çerezler hakkında detaylı bilgi almak için Gizlilik ve Kişisel Verilerin Korunması metnini inceleyebilirsiniz.

BA

Održivost: Zašto? Šta? Kako?

​​​​​​​​​Zašto?

Şişecam Grupacija, “kompanija za sve ljude”, prepoznaje i prihvata da svi imaju pravo da žive u čistim i zdravim sredinama, crpi snagu iz tradicija kompanije, razvija se i pruža podršku kao tim, pokazuje pravedne i transparentne upravljačke pristupe, a povrh svega poštuje i različitosti.

Šta?

Osnovni izazovi održivosti Şişecam Grupacije su pristup i implementacija cirkularnog modela koji minimizira uticaj na klimatske promjena, doprinosi upravljanju održivim prirodnim resursima, očuvanje tradicije kompanije, ubrzavanje implementacije inovativnih i digitaliziranih proizvodnih rješenja, napredovanje u pogledu pružanja podjednakih prilika za sve, kao i nastojanja da postane međunarodni vođeći podsticajni faktor.

Kako?

U svojim nastojanjima da postane pošten i transparentan globalni akter, Şişecam Grupacija je odlučila da integrira principe održivosti u svoje djelovanje, s obzirom da pomažu u identifikovanju i realizovanju prilika za održivo poslovanje, stvaranju otpornosti za megatrendove, te u poboljšanju kvalitete življenja za buduće generacije.

Naša svrha: je da doprinesemo boljoj kvaliteti življenja, oblikujemo budućnost našim proizvodima i uslugama, i da podijelimo bogatstvo koje smo stvorili.

U brzo promjenjivom okruženju, neizvjesna globalna ekonomija, destabilizirajuća socijalna integracija i nepredvidivo brza digitalizacija predstavljaju izazove nastavku uspješnog poslovanja. Održivo poslovanje se više ne ograničava samo na ispunjavanje očekivanja u pogledu rasta profita i vrijednosti dioničara. Şişecam Grupacija, kao pokretač ekonomskog rasta, igra jednu od glavnih uloga i u pokretanju održivog razvoja. Izazovi poput zahtjeva mladih zaposlenika za neposrednošću, digitalizacije koja rezultira transparentnošću informacija, klimatskih promjena, potrošnje energije, proizvodnje otpada, prijetnji javnom zdravstvu, siromaštva, socijalne isključenosti, gubitka biološke različitosti, iskorištenost zemljišnih i ostalih resursa, te odgovorna potrošnja resursa mijenjaju sisteme u okviru kojih naše poslovanje– i naši lanci nabavke – dujeluju. U ovom kontekstu, pristupi održivom razvoju su sada ključne obaveze.

Sa jedne strane, do 2100. godine svjetska populacija će narasti do približno 10 milijardi, međutim, Zemlja nema neograničene resurse posebno iz razloga što je individualna potrošnja u značajnom porastu.
Emisije stakleničkih plinova su jedna od glavnih posljedica ljudskih aktivnosti, koje ubrzavaju globalno zagrijavanje. Ovo zagrijavanje sa sobom nosi rizik nestašica i prekid određenih prirodnih ciklusa, kao što su svježa voda, osiromašavanje poljoprivrednog zemljišta, uništavanje šuma i smanjena biološka različitost. Ovo znači da je budući razvoj svih vrsta koje žive na Zemlji, a u konačnici uključujući i ljudska bića, pod prijetnjom. Sa druge strane, nove digitalne tehnologije kao što su društvene mreže, mobilna tehnologija i analitika ubrzano napreduju na ekonomskom planu i vode korporativnoj digitalnoj zrelosti koja može rezultirati digitalnim napretkom i dovesti do tehnoloških mogućnosti.
Štaviše, sistematične, redovno ažurirane i komaparabilne informacije za mjerenje napretka u zatvaranju rodnog jaza utiču na poboljšanje učešća, inkluzije i doprinosa žena i drugih ugroženih grupa u ekonomskim i socijalnim rješenjima. Kao što je navedeno u Cilju 11 (Održivi gradovi i zajednice), svjetski gradovi zauzimaju samo 3 procenta Zemljinog​ tla, ali su odgovorni za 60-80 procenata ukupne potrošnje energije i 75 procenata karbonske emisije.
S obzirom da će 70% svjetskog stanovništva živjeti u urbanim područjima a digitalna transformacija i IoT (Internet stvari) definisati gradove budućnosti, ključna pokretačka snaga ekonomije u 2050. godini će biti radikalna infrastruktura i arhitektura. Gradovi će biti dizajnirani i izgrađeni na manjim područjima zemljišta i na taj način će se lakše pješačiti do trgovina, škola i restorana, a stoga će i zgrade biti visočije i uže.